Dilèm Ayiti a: Konbat gang ak sanksyon teworis - Pwometè oswa depase?
Apèsi
Pandan sis ane ki sot pase yo, Ayiti te gen yon gwo ogmantasyon nan vyolans, ki te make pa anpil kidnapin, touye moun, ak atak pa gang. Malgre ke yo te resevwa sanksyon paske yo te sipòte gang yo ak alimante dwa moun ak vyolasyon trafik dwòg, elit politik ak ekonomik kontinye 'aji kòm dabitid'. Pou kraze sik enpinite sa a, li enpòtan pou ogmante konsyans piblik la sou severite sanksyon sa yo lè yo klase akizasyon sa yo klèman kòm zak teworis. San chanjman sa a nan pèsepsyon, sik kontinyèl ensekirite ak enstabilite politik Ayiti ap gen chans pou pèsiste, plis ogmante diferans nan reyalize yon demokrasi fonksyone.
"Haiti Policy House rekonèt ke moun ki sanksyone yo sipoze inosan jiskaske yon tribinal pwouve otreman."
Pandan de ane ki sot pase yo, nou te temwen plizyè douzèn sanksyon yo te enpoze sou elit politik ak ekonomik Ayiti pou patisipasyon yo nan sipòte gang an Ayiti. Jodi a, moun ki sanksyone yo toujou ap mache lib an Ayiti ak aletranje. Pou krim gang ki patwone yo komèt, sanksyon yo, poukont yo, pa ale ase lwen pou fè reyaksyon ki nesesè pou rezoud pwoblèm nan. Pandan ke sistèm jistis ayisyen an gendwa pa gen kapasite pou pouswiv akize yo, otorite ki enpoze sanksyon yo ta dwe bay priyorite ranfòsman konsyans piblik la sou sa sanksyon sa yo vrèman vle di. Si moun yo ap finanse ak bay gang zam pou yo enflije vyolans pou benefis politik, lè sa a pa definisyon, finansè yo ak manm gang yo ap angaje nan zak teworis epi yo ta dwe klase kòm sa yo.
Konsèy Sekirite a adopte inanimman rezolisyon 2653 (2022) ki mande pou yo sispann vyolans imedya an Ayiti.
Foto: © UN Photo / Manuel Elías
Sanksyon endividyèl ke Etazini ak lòt manm nan kominote entènasyonal la pa nouvo an Ayiti. Nan ane 1990 yo, plizyè douzèn ansyen ofisye militè ayisyen ak manm sektè prive a te pran sanksyon pou wòl yo te genyen nan ranvèse gouvènman an . Jodi a, kèk nan menm rezo elit yo yon lòt fwa ankò, sanksyone pou alimante ensekirite . Kòm rezilta, pèsepsyon piblik la sou sanksyon yo te pran alalejè.
Arestasyon nenpòt nan elit ekonomik ak politik ann Ayiti se bagay ki ra e yo wè yo pi wo pase lalwa oswa, jan yo konnen lokalman, " Bandi Legal " ki vle di "kriminèl legal;" yon tèm ki te vin popilè, atravè yon mizik ansyen Prezidan Michel Martelly anvan li te vin kandida pou pòs sa. Nan menm chante sa a, li te rele Premye Minis li a Laurent Lamothe kòm yon kamarad "Bandi Legal, " e iwonilman jodi a, yo tou de se sanksyone pa Kanada pou vyolasyon gwo dwa moun ak "angaje nan zak ki menase lapè, sekirite, ak estabilite nan. Ayiti” .
Kesyon ke sosyete a dwe reponn kounye a se, kisa nou ka fè yon fason diferan pou ogmante responsabilite moun ki sanksyone yo? Gouvènman ayisyen an, gouvènman Etazini an, ak kominote entènasyonal la ka kòmanse pa nonmen ak klasifye finansman, sipòte ak bay gang yo zam kòm zak teworis. Sa a pral pouse aksyon politik, chanje pèsepsyon piblik la, ranfòse sanksyon yo, ak debloke nouvo zouti ki ka kontrekare zak laterè. Paralèl ak aksyon sa yo, se nesesite pou Ayisyen k ap viv aletranje yo ogmante wòl yo nan pwosesis angajman sivik yo epi fè presyon sou ofisyèl eli yo pou yo mete tèm sa yo nan lejislati tankou Lwa 2023 sou Transparans Konplisite Kriminèl Ayiti .
Dènyèman, gouvènman Ekwatoryen an te fè eksperyans yon ogmantasyon nan vyolans gang ki te paralize peyi a. Pou chanje pèsepsyon piblik la ak aktive militè yo, gouvènman an, poutèt sa, klase gang yo kòm teworis (Gade videyo anba a).
Defini Teworis
Anvan nou pwopoze aksyon, nou dwe eseye konprann kisa teworis ye. Yo defini teworis enfliyanse politik yon gouvènman pa entimidasyon oswa fòs; oswa pou afekte kondwit yon gouvènman pa destriksyon an mas, asasina, oswa kidnapin.”
Fòm teworis ki pi wo ki te fèt nan istwa resan Ayiti a se asasina Prezidan Jovenel Moise . Apre asasina a, Etazini te pote akizasyon kont plizyè moun anba 18 U.S. Code § 2339A – “Ofri materyèl sipò pou teworis yo” pou avanse 18 U.S. Code § 956 (a1) – “Konplo pou touye, kidnape, mutile, oswa blese. moun oswa domaje pwopriyete nan yon peyi etranje." Malgre ke tèm "teworis la" nan tit la nan 18 US Code § 2339A, epi krim lan se te yon zak laterè klè pou plis objektif politik, mo a pa te itilize pou dekri otè krim yo [Download Mario Antonio Palacios Palacios ak Rodolphe Jaar federal. plent kriminèl].
Asasen prezidan an pa se sèl zak laterè ki defini Ayiti nan dènye ane yo. Pandan ke krim sa a te vreman chokan e se poutèt sa te jenere yon reyaksyon mondyal rapid, zak laterè sa a pa anyen an konparezon ak plis pase 4,500 moun ki te mouri nan finansman gang entènasyonal ak trafik zam an 2023. Gravite reyalite sa a diminye pa pi fò nan sanksyon piblik yo. te pibliye jiskaprezan pou zak laterè sa yo, sitou Masak La Saline 2018 kote gang ak elit politik yo te mete tèt ansanm pou touye 71 moun pou rezon politik, pa mansyone klèman mo laterè .
Avanse
Lè yo nonmen klèman krim ak aktivite sa yo kòm zak teworis, sosyete a (ki gen ladann Ayisyen ak aktè entènasyonal yo) pral oblije fè fas ak egzistans li epi finalman reyaji, sa ki kapab brize sik moun ki te pran sanksyon yo. Gen yon atik jounal Lisa Yun "Teworis Domestik: Ideoloji divizyon ak pouvwa a nan nonmen" ki pale sou pouvwa a nan nonmen, "akt nan nonmen se pote yon bagay soti nan klozèt la. Li prezante tou opòtinite pou konnen, rekonèt, aprann, ak aji. Nou pa ka aprann sou yon bagay si yo pa ka nonmen l.” Nan lòt mo, sèlman lè move kondwit gwo pwisans yo ak elit yo klase kòm teworis an Ayiti, nou pral wè yon chanjman nan pèsepsyon piblik ki ka katalize aksyon ni sou politik etranje ak domestik.
Haiti Policy House se yon enstitisyon san bi likratif ki konsantre sou pwoblèm politik piblik ayisyen an. Rechèch li se san patizan. Haiti Policy House pa pran pozisyon politik espesifik. An konsekans, tout opinyon, pozisyon, ak konklizyon ki eksprime nan piblikasyon sa a ta dwe konprann se sèlman sa otè a (yo).
© 2024 pa Haiti Policy House. Tout dwa rezève.